O nama

O nama 2016-11-18T08:44:05+00:00

KRATKA ISKAZNICA HURIN-A

I. U FORMALNO – PRAVNOM I ORGANIZACIJSKOM SMISLU

Hrvatska udruga radija i novina- HURIN- je udruga poslodavaca koju čine pravne osobe , odnosno trgovačka društva difuzne i nakladničke djelatnosti. HURIN je pravna osoba upisana u registar udruga pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i to u Knjigu udruga poslodavaca br. 1 pod registarskim brojem UP-37.
HURIN u ostvarivanju svojih ciljeva i interesa djeluje na području Republike Hrvatske organiziran u osam Regionalnih centara.

II. OD UTEMELJENJA ( 24. travnja 1964 god.)…

Današnji HURIN utemeljen je u svibnju 2002. godine, a pravni je sljedbenik Udruge hrvatskih lokalnih glasila (HLG), utemeljene 1991. godine jednako kao što je i ova bila pravni slijednik Udruženja lokalnih sredstava informiranja SR Hrvatske (ULSI) osnovanog 1976 godine…i tako sve do davne 1964. godine, kad je 24. travnja upisana u registar kao Udruženje listova komuna i radnih kolektiva, što se danas službeno smatra danom osnivanja HURIN-a.

Formulacija *listova komuna i radnih kolektiva* podsjeća na terminologiju zakona o udruženom radu – famoznog ZUR-a iz 1974. godine. U ožujku 1988. godine ULSI se morao po tadašnjem zakonu registrirati kao društvena organizacija.

Iako se u svakodnevnom životu veći, jači i brojniji član zajednice u pravilu smatra starijim bratom, u našem je slučaju obrnuto : kronološki gledano listovi su stariji od radijskih postaja, jer je početkom šezdesetih godina uz dvadesetak lokalnih listova u Hrvatskoj bilo upola manje radijskih postaja, a i one su gotovo sve bile u sastavu narodnih sveučilišta, i u pravilu nisu imale nikakve veze s lokalnim novinama. Usput da spomenemo : 1945. godine osnovane su radijske postaje u Varaždinu i Petrinji, dvije godine kasnije u Slavonskom Brodu, zatim 1957. godine u Vinkovcima i Vukovaru, 1961. godine u Đakovu, 1962. osnovana je radijska postaja u Karlovcu, a sljedeće 1963. godine u Valpovu i Zaboku. Tjedne ili petnaestodnevne novine tada su izlazile (abecednim redom) u : Bjelovaru, Daruvaru (Komuna i Jednota), Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Kutini, Koprivnici, Požegi, Puli, Samoboru, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Vinkovcima , Vukovaru i u Zadru.

U to vrijeme na području srednje, sjeverne i istočne Hrvatske djelovao je u sastavu tadašnjeg Društva novinara Hrvatske (znamo da je tada Hrvatska uvijek bila u genitivu op.aut.) kasnije čuveni teritorijalni Aktiv lokalnih novinara za Slavoniju, Podravinu i Moslavinu, čiji su se članovi nekoliko puta godišnje sastajali u pojedinim redakcijama i uz razmjenu stručnih iskustava i radnih problema, družili se i razmjenjivali iskustva uz dobru trpezu. Redovni sudionik tih skupova bio je i Drago Auguštin, predstavnik Ureda za informiranje Vlade SRH kojem su – kako se to kaže- na srcu ležali lokalci pa im je uvijek nastojao pomoći zalažući se za čvršće organizacijsko povezivanje listova komuna, za njihov razvoj i unapređivanje lokalne javne riječi.

Na jednom od tih sastanaka, 4. studenog 1961. godine u Kutini, u luksuznoj lovačkoj vili NO kotara Kutina, na Ilovšćaku kod Gojla, koja je uvijek stajala na raspolaganju lovcima divljači iz republičkih saveznih struktura, na kojem je bilo 20-tak novinara, urednika i direktora lokalnih listova postavljeno je pitanje kako udružiti lokalne listove i pomoći redakcijama u svezi s kliširanjem novinskih fotografija. Za mlađe kolege koje ne pamte mučne pretkompjuterske dane pravljenja novina, treba reći da se u to vrijeme fotografija posebnim postupkom jetkanja (u cinkografiji) prenosila u obliku reljefne ogledalo- slike na cinčanu ploču koja se zvala kliše, što je omogućavalo tiskanje fotografije u novinama. Najbliže cinkografije za područje srednje i istočne Hrvatske tada su bile u Zagrebu i Subotici, a to je značilo da je uz ondašnje skromne veze i komunikacije trebalo desetak i više dana da poštom poslana fotografija dođe na red za kliširanje i vrati u redakciju. Bio je to veliki hendikep u proizvodnji novina , tim više što je tada televizija još bila u povojima, pa su ljudi s nestrpljenjem čekali slike u novinama, jer je to bio jedini način da bar nešto vide od događanja o kojima se piše. Stoga je na sastanku u Kutini dogovoreno da treba početi tražiti mogućnosti za osnivanje nekakve asocijacije lokalnih listova s područja cijele Hrvatske koja bi u Zagrebu prikupljala fotografije od redakcija na terenu , po načelu prioriteta slala ih na kliširanje u Vjesnik i brzo vraćala redakcijama, što bi kako se ocijenilo, svelo čekanje na klišeja na dva ili najviše tri dana. Problem je bio kako uvjeriti ljude iz Vjesnika da daju lokalcima prioritet za kliširanje , pa su se nade opet polagale u pomoć Drage Auguština i autoritet Vladinog ureda za informiranje. Imenovana je radna grupa u sastavu Božo Grubišić iz Daruvara, Ratko Komljenović iz Vukovara i Vojin Jelić iz Republičke konferencije SSRNH, sa zadatkom da ispita mogućnosti i utvrdi uvjete za osnivanje servisa listova komuna za zajedničke tehničke poslove , u prvom redu za izradu klišeja. To sjeme, iz kojeg je kasnije nikla naša Udruga, posijano je 4. studenog 1961. godine na Gojlu u Kutini. Ta i druge inicijative dovele su za godinu i pol dana, odnosno 24. travnja 1964. godine na sastanku u nekadašnjim toplicama Lešće, nedaleko Erdelja, na rijeci Dobri, između Generalskog stola i Bosiljeva do osnivanja Udruženje listova komuna s grafičko- tehničkim servisom za pomoć lokalnim novinama iz cijele Hrvatske. Za (prvog!) predsjednika Udruženja tada je izabran Božidar Grubišić, direktor i glavni urednik lista čehoslovačke manjine u Hrvatskoj “Jednota” iz Daruvara, za profesionalnog tajnika, novinar Mirko Jergović iz Zagreba, i za predsjednika peteročlanog predsjedništva Ivo Matunci, direktor i glavni urednik Bjelovarskog lista. Novo udruženje, zajedno sa servisom dobilo je – uz pomoć Vladinog ureda za informiranje – radni prostor ( zapravo jednu sobu) na trećem katu u Bogovićevoj ulici 7 u Zagrebu, i tu je bio stacioniran tajnik, Mirko Jergović.

Od 8. svibnja 2002. godine odlukom Sabora i donošenjem novog Statuta HURIN je preregistriran u Udrugu poslodavaca koju čine pravne osobe . Osnovni razlog za tu preregistraciju bila je činjenica što su u Republici Hrvatskoj već postojale dvije Udruge građana (HND i Sindikat novinara) koje su okupljale pojedince iz novinarske struke a poslodavce iz te branše nije okupljao nitko pa se HURIN i prije preregistracije ponašao kao Udruga poslodavaca, a kada su ostvareni i zakonski uvjeti i formalno je to registrirao. Osim toga tom preregistracijom HURIN je ostvario zakonske uvjete da bude ravnopravna stranka u pregovaranju sa Sindikatom novinara Hrvatske oko donošenja Nacionalnog kolektivnog ugovora – inače bi te pregovore u naše ime i na naš račun sa mogućim negativnim posljedicama za članice HURIN-a vodili neki drugi.

HURIN je organizator brojnih seminara za svoje članice kao što su bili oni u sklopu Dana radija Hrvatske a danas su, s posebnim zadovoljstvom to ističemo, najvećim dijelom zamijenjeni jedinstvenim stručnim skupom pod nazivom Dani elektroničkim medija.
Treba svakako istaći da je HURIN proteklih godina snažno utjecao na oblikovanje zakonske regulative koja se odnosi na djelatnost medija. Tu prije svega mislimo na: Zakon o pošti i elektroničkim komunikacijama, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o HRT-u, Zakon o autorskom pravu i Zakon o pravu na pristup informacijama. U tom smislu organizirao je u suradnji s Ministarstvom kulture nekoliko desetaka javnih rasprava o nacrtima tih zakona diljem Hrvatske; po županijama ili regijama. Valja istaći i činjenicu da je upravo zalaganjem HURIN-a Zakonom o HRT-u utvrđena obveza HRT-a uplate 3% od pristojbe Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Te i takve aktivnosti HURIN-a na izradi medijskog zakonodavstva su prepoznate i prihvaćene, a što je rezultiralo činjenicom da se predstavnici HURIN-a redovito pozivaju na sastanke sa izaslanicima Europske komisije, Vijeća Europe i OESS-a, kao i na sastanke s dužnosnicima Vlade i Sabora kada su teme od važnosti za medije. Predstavnici HURIN-a članovi su radnih skupina i Povjerenstava koja rade na izradi medijskog zakonodavstva, a glavni tajnik HURIN-a član je pregovaračkog tima za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa Europskom pravnom stečevinom (poglavlje 10- Društvo i mediji).
HURIN je član asocijacije privatnih elektroničkih medija jugoistočne Europe (SEENAPB) osnovane zbog jačanja nacionalnih asocijacija, razvoja nezavisnih elektroničkih medija, usklađivanja zakonodavstva s europskim standardima i edukacije medijskih djelatnika. Upravo je SEENAPB 2006. i 2007. godine proglasio HURIN za najbolje organiziranu strukovnu udrugu na području jugoistočne Europe, a glavni tajnik HURIN-a za koordinatora uskladbe medijskog zakonodavstva.
HURIN je inače suorganizator i jedan od utemeljitelja Hrvatskog radijskog festivala, a od ove godine i medijski pokrovitelj CMC Festivala.

III. KRONOLOGIJA: …od DANA RADIJA – do DANA ELEKTRONIČKIH MEDIJA

DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA nastali su kao proširena verzija DANA RADIJA koji su u kontinuitetu održani 13 godina.

Kako su osmišljeni DANI RADIJA?

DANI RADIJA nastali su kao spontana reakcija HURIN-a na činjenicu da je HND godinama dijelio novinarske nagrade ignorirajući lokalne medije. Pa je tako na sastanku Središnjeg odbora HURIN-a održanog u Karlovcu 25. veljače 1994. godine zaključeno da HURIN treba imati svoje novinarske nagrade i da treba osmisliti i organizirati povod na kojem bi se te nagrade i dijelile. I već na narednoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 22. prosinca 1994. godine, također u Karlovcu, donesena je i službena odluka o uspostavi i održavanju manifestacije DANI RADIJA HRVATSKE.
Prvi DANI RADIJA održani su 18.- 19. travnja 1995. godine u Đurđevcu i Koprivnici. Tada su i podijeljene prve novinarske nagrade HURIN-a al i Spomenice Domovinskog rata novinarima izvjestiteljima sa prvih crta bojišnice. Drugi DANI RADIJA održani su u Makarskoj. Od trećih do 13-tih DANI RADIJA održavani su paralelno sa Hrvatskim radijskim festivalom, a od 2008. godine u znatno sadržajno u kvantitativno i kvalitativno proširenoj verziji koja pored DANA RADIJA obuhvaća i DANE TELEVIZIJA i DANE INTERNETA pod zajedničkim nazivom DANI ELEKTRONIČKIM MEDIJA.